češka kuhinja 1

Zemlja iz koje nas je za vrijeme rata posjećivalo najviše turista, koje smo tada tretirali kao nužne, ali slabo platežne goste, danas je dio evropske unije i ti nekada „loši“ gosti postali su bolje platežne moći od naših građana. U znak dokaza koliko je Češka napredovala i sa svojim turističkim adutima, u njoj je organiziran zadnji svjetski kongres FIJET-a (Udruge turističkih novinara i pisaca o turizmu). Hrvatsku delegaciju predvodila je članica upravnog odbora FIJET-a Tina Eterović Ćubrilo, a među delegatima se imala čast naći i potpisnica ovih redaka.
Glavnina kongresa održala se u „toplom trokutu“ karlovarskog kraja čije kutove uz svjetski poznato lječilište Karlove Vare čine Frančiškove i Marijanske Lazne. Fascinantno je vidjeti koliko kraj bogat termalnim vodama može to svoje bogatstvo turistički eksploatirati, pa tako, za razliku od naših termi koje su uglavnom zatvorene u socrealističke betonske zidine Karlovy Vary imaju cjelogodišnju popunjenost svojih 40-ak hotela s četiri i pet zvjezdica i velikog broja hotela s manjim brojem zvijezdica. Dio kongresa FIJET – a održao se u Carlsbad plazi, a dio u Grandhotelu Puup koji se ponosi tradicijom dužom od tristo godina.
Arhitektura Karlovih Vara odiše austrougarskih štihom i sama o sebi govori da se radi o omiljenom mjestu careva, političkih, znanstvenih i umjetničkih ličnosti Europe. Tu je vjerovatno i korijen poveznice novog prijateljstva Karlovih vara i naše Opatije. Karlove Vare je osnovao kralj Karlo IV i tada je počeo niz investicija u njihovu ljepotu. Glavnu ulicu Kalovih Vara nastanjuje niz dućana s poznatim robnim markama namijenjenih gostima visoke platežne moći. Kako Karlovy Vari imaju 12 termalnih izvora ljekovite vode koja izvire na 73 °C, posjetitelji šeću gradom sa specijalnim šalicama čija je drška ujedno i keramička slamka namijenjena hlađenju vode. Dok šeću, sa izvora dotaču u svoje šalica ljekovitu vodu. Klijentelu čine uglavnom bogati Rusi, ali, iako je sve materijalno gradu osigurano, osoblje uslužnih djelatnosti ima pred sobom još dugi put učenja kako tretirati svoje platežne goste. Kada uđete u hotel, restoran ili dućan slijedi vam borba za pažnju osoblja kako biste mogli naručiti ili kupiti ono po što ste došli.
Poznati biljni liker becherovku, rado prezentiraju kao trinaesti izvor Karlovih Vara, a u tvornici-muzeju je možete degustirati u desetak varijanti. Godišnje se proizvede 7 miliona litara Beherovke, kojoj pridaju i ljekovita svojstva.
Na češku kuhinju utjecale su Njemačka, Austrijska i Mađarska kuhinja.
U Češkoj se jede uglavnom meso, najviše su zastupljeni svinjetina i patka, a često se služe i piletina i zec. Njih se servira s kiselim kupusom i knedlima (knedličke) koje česi rade na desetine načina. Knedle mogu biti od tijesta s dodatkom slanine i raznog začinskog bilja, od kruha, od krumpira, punjene voćem itd. Češke su knedele veće nego austrijske i najčešće ih se servira narezane na šnite. Najpoznatije češko jelo je pečena svinjetina s knedlama i kupusom. Kupus je također vrlo zastupljena namirnica s time da se u Bohemijskom kraju sprema kao kiseli (slično našem kiselom kupusu) dok u Moraviji češće spremaju svježi naribani kupus s dodatkom šećera. U češkoj se jede i jako puno krumpira – pečenog, kuhanog, friganog i kao osnovu za razne knedle ili palačinke od krumpira. Često se priprema gulaš, ali je češki gulaš, kao i naš samo s drugim začinima, manje ljući od mađarskog i u njemu se upotrebljava više luka. Puno namirnica se marinira. Najzastupljeniji začini su kim, mažuran i češnjak.
Jedan od najpoznatijih čeških proizvoda je praška šunka, koju se u češkoj može naći u svakom hladnom predjelu, kao i pršut u našem primorju, a kulen u hrvatskom kontinentalnom području.
Za desert se najčešće poslužuju štrudli i knedle punjene voćem, povrh kojih se često servira šlag.
Nacionalno piće je piva i po njenoj potrošnji po glavi stanovnika Česi su prvi u Svijetu. Za njima kaskaju Njemačka i Austrija. Niz svjetski poznatih pivnica nalazi se u Pragu, a kako je Prag nekada bio grad i naših studenata u pivnici Fleka osnovan je NK Hajduk. U Fleku stalno šeću konobari s još nenaručenim pladnjevima becherovke i piva i ako poželite nešto od toga dovoljno je ispružiti ruku. Zahuktaloj pivničkoj atmosferi doprinosi postariji harmonikaš. U jednu od manje turistički eksploatiranih pivnica odveo nas je jedan taksista i to je zaista bio pravi doživljaj. Uz brojne vrste piva nude se i odlična piva od badema, te piva od koprive i piva od višanja. Većim društvima pivo vlastite proizvodnje servira se u „žirafama“ – visokim posudama s pipom u koje stane 4 l piva i u kojoj se cjelo vrijeme održava adekvatna niska temperatura piva.

Zadnjih godina, zlatni grad Prag je ponovo zasjao u punom sjaju. Velebni dvorac iznad Praga, impresivan Karlov most, židovski kvart, astrološki sat, prekrasni trgovi i impresivne zgrade, nebrojeno mnogo tematskih dućana i kafića, uz atmosferu kulturnog i hedonističkog grada, podsjećaju vas na svakom koraku da se nalazite u jednom od najljepših gradova.

Češki okusi

Neposredno uz bujon od piletine i juhu od rajčica, vrlo popularno na češkim stolovima su također, juha od bijelog luka – češnjak juha (cesnakova polevka), tripice – juha od tripica (drstkova polevka) i gulaš juha. Gulaš je osobito popularan – to je kombinacija pirjanog mesa u aromatičnim, dobro začinjenim umacima. On se služi sa knedlama – okruglicama od kruha, kvasca i krumpira. Knedle se koriste umjesto krumpira ili riže s mesom u gustom umaku. Povrće je također popularno – npr. pržena cvjetača (smazeny kvatak), palačinke od krumpira (bramboráky) ili pire od graška (hrachova kase). Ne možemo zaboraviti karakterističan pohani sir u krušnim mrvicama (smazeny sir) koji se poslužuje s umakom i čipsom. Češka brza hrana je parek v hladniku – hot dog sa senfom ili kečapom kojeg prodaju ulični prodavači. S druge strane, ispostavlja se da je užina koju najviše preferiraju uz pivo, utopence – kiseli hot dog. Kada su deserti u pitanju, uz slatke knedle, tu su i fritule i palačinke – palacinky i karlovarske oplatky – vafli s čokoladnim ili punjenjem od oraha, ili slatki kroasani – rohlicky.

Povrće na češkom stolu

Tek od nedavno su, paralelno sa širenjem zdravih prehrambenih trendova, Česi počeli obraćati pozornost na prisutnost povrća u svojim jelima. Danas se, uz rajčice, krastavce i kiselo povrće, mogu naći i salate bogate hranjivim vrijednostima. Mahunarke i kupus su posebno cijenjeni u češkoj kuhinji.

Obožavanje piva

Postoji blizu 500 vrsta piva, poznate pivske kuće Pilsner ili Budweiser kao i manje marke, lokalne pivovare proizvode jednako dobro pivo kao i one veće. To je neodvojivi dio češke tradicije. Ne samo da je izrada piva ritual, već također način na koji se ono toči i pije. Gurmani i stručnjaci u ovom području kažu da pivo treba točiti polako, oprezno, jer najvažnija stvar se krije upravo u tome – količini i kvaliteti pivske pjene.