svedska kuhinja 2

RECEPTI:
piletina s kikirikijem

Sastojci

2 osobe

• 250 g pilećih fileta
• 100 g poriluka
• 100 g očišćenog, neprženog kikirikija
• 1 žličica nasjeckane ljute papričice
• 100 ml ulja
• 1 žlica Gussnela Dolcela
• 50 ml sojina umaka
• 2 češnja češnjaka
• 1 žličica Đumbira mljevenog Podravka
• 2 žličice Gussnela Dolcela
• 100 ml vode
• 50 ml bijelog vina
• 1 žličica Vegete

  Priprema

  1. 1.
     Pileće filete operite, posušite, narežite na kockice i pospite Gussnelom.
  2. 2.
     Poriluk narežite na kolutiće i dobro operite pod mlazom vode, a češnjak nasjeckajte.
  3. 3.
     Na ugrijanom ulju kratko popecite kikiriki pa ga šupljom lopaticom izvadite i stavite na tanjur.
  4. 4.
     Na istoj masnoći pecite piletinu oko 10 minuta pa je također izvadite šupljom lopaticom i stavite na tanjur. Na istoj masnoći popecite ljutu papričicu i poriluk.
  5. 5.
     Piletinu i kikiriki vratite u tavu i sve dobro pomiješajte s porilukom.
  6. 6.
     Gussnel razmutite s vodom, dodajte nasjeckani češnjak, sojin umak, đumbir, vino i Vegetu.
  7. 7.
     Ovom mješavinom zalijte popečenu piletinu i sve još kratko prokuhajte. 
      
      

      

     Rolada od špinata

     Sastojci

     
     • Tijesto (biskvit)
     • 6 komada svježih jaja
     • 6 žlica oštrog brašna
     • 3 žlice vode
     • 3 žlice mlijeka
     • 1 žličica soli
     • 1 paketić praška za pecivo
     • 500 g smrznutog špinata

     • Smjesa za punjenje rolade
     • 500 g svježeg kravljeg sira
     • 2-3 komada svježe rajčice
     • 1-2 komada svježe paprike (zelena, žuta ili crvena)
     • 1/2 žličice soli
     • 1 žličica Vegete
     • 2-3 žlice kiselog vrhnja

       Priprema

       1. 1.
          Priprema tjesta (biskvita):
       2. 2.
          Bjelanjak odvojimo od žutanjka i izmiksamo u čvrsti snijeg.
          Žutanjke izmiksamo.
          Zatim dodajemo: brašno, sol, 3 žlice vode, 3 žlice mlijeka i špinat koji smo prije odmrznuli.
          Nakon toga dodajemo snijeg od 6 bjelanjaka i na kraju prašak za pecivo.
          Sve dobro izmiješamo električnom mješalicom.
          Smjesu izlijemo u plitku tepsiju koja je prekrivena alu folijom i malo namašćena uljem.
          Stavimo peći na 180-200 stupnjeva oko 15-20 minuta.
          Kad je biskvit pečen, zajedno sa alu-folijom ga zarolamo u roladu.
          Pustimo da se skroz ohladi.
       3. 3.
          Priprema smjese:
       4. 4.
          U svježi kravlji sir dodamo sol, Vegetu, vrhnje, rajčice i papriku izrezanu na kockice.
          Sve dobro promiješamo.
       5. 5.
          Ohlađenu roladu omotamo iz alu-folije i punimo smjesom kravljeg sira.
          Ponovno zarolamo i stavimo u hladnjak.
          Kad se dobro ohladila roladu režemo na šnite debljine 1-1, 5 cm.

      

Švedska kuhinja 1

Geografski položaj

Osnova švedske kulinarske kulture su tradicionalni specijaliteti, koji uključuju losos, haringe i ostale ribe, divljač, šumske plodove i gljive.
Konungariket Sverige ili Kraljevina Švedska država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Švedska zauzima jugoistočni dio Skandinavskog poluotoka, a graniči s Norveškom na zapadu i Finskom na sjeveroistoku.
Švedska obuhvaća 450 000 km^² površine, od čega na kultiviranu zemlju otpada 8%, na šume 53%, planine 11%, a na jezera i rijeke 9%. Glavni grad je Stockholm, a ostali veći gradovi su Göteborg, Malmö, Helsingborg i Upsala. Za Švedsku kažu da je mala nacija u velikoj zemlji, jer broji tek nešto više od 9 000 000 stanovnika.

Povijesni utjecaj

Vojna velesila tijekom 18. stoljeća, Švedska već gotovo dva stoljeća nije sudjelovala ni u jednom ratu. Tijekom politički trusnog 20. stoljeća uvijek je zauzimala neovisno stajalište o zbivanjima u svijetu, a svoju neutralnu poziciju uspjela je zadržati i tijekom dva svjetska rata. Rezultat toga, kao i dugotrajne uspješne ekonomske politike, je vrlo visok životni standard i razvijen sustav socijalne skrbi.
Švedska je članica Europske Unije od 1995. godine, a radikalne transformacije koje je doživjela u 21. stoljeću učinile su je modernom, sofisticiranom i internacionalnom zajednicom.
Sve to, ali i tradicija, gostoljubivost, klima, obilovanje plodovima sezonskog karaktera, ostavilo je traga i na prehranu Šveđana.

Karakteristike kuhinje

Šveđani su poznati kao veliki gurmani koji stalno traže nova iskušenja za svoje okusne pupoljke. Sve koji Švedsku namjeravaju posjetiti očekuje ugodno iznenađenje - konzistentno visoka kvaliteta švedske hrane i restorana u kombinaciji s nezaboravnim ambijentom, gostoljubivošću i profesionalnošću usluge.
Švedska je agrikultura u procesu prelaska na dugotrajno humanije i ekološkije metode kultivacije i gospodarenja, što zajedno s pozitivnim ekološkim predispozicijama daje meso, povrće, žitarice i ostale proizvode izvrsne kvalitete.
Što god odaberete na švedskom jelovniku, a sadržava tradicionalne namirnice, gotovo nepogrešivo će vas odvesti u carstvo kulinarskih vrhunaca.
Osnova švedske kulinarske kulture su tradicionalni specijaliteti iz kvalitetnih namirnica, koji uključuju losos, haringe i ostale ribe, divljač, šumske plodove i gljive. Riba i meso su oduvijek igrali presudnu ulogu u prehrani Šveđana. Tijekom dugačkih zima nedostatak svježeg povrća odrazio se i na tradicionalne recepture. Najveći nacionalni specijalitet su švedske školjke, a preporučujemo da probate njihove oštrige, koje svoj optimalan okus zahvaljuju sazrijevanju u hladnoj vodi.
Konzervirano zelje, džemovi od šumskog voća, a posebice brusnica, koriste se kao izvor vitamina C tijekom duge zime. Džem od brusnice dodaje se i teškim jelima od mesa, osim zbog izvrsnog ukusa, i zbog digestivnih svojstava. Nešto ekskluzivniji, ali za švedsku kuhinju još uvijek vrlo uobičajen, džem od barske kupine jedno je od jela koje se tradicionalno serviraju na večerama povodom dodjela Nobelovih nagrada.
Duga tradicija lova i ribolova u Švedskoj ovisi o obalnoj ili šumskoj udaljenosti. Lovci uglavnom love jelene i losove.

Obroci

U švedskom domu obično se jedu 3 glavna dnevna obroka: doručak, ručak i večera. U svim školama se za ručak servira topli obrok.
Među radnim dijelom nacije ručak je obično nešto laganiji, a sastoji se, primjerice, od salate i baguettea, prepuštajući glavnu poziciju večeri, kada se servira topli obrok. Za osobu dobrih manira Šveđani će vas smatrati pojedete li ono što ste stavili na tanjur. Jedan od razloga tome je i njihova skromnost i štedljivost.

Specijaliteti

Za švedskim stolom sigurno ćete zateći neke od ovih jela:

• Smörgåsbord - švedski stol
• Köttbullar - mesne kuglice
• Inlagd sill - haringa u salamuri
• Gravad lax - osušen i usoljen losos
• Kräftor - slatkovodni rakovi
• Kåldolmar - savici od zelja
• Pannkakor - tanke palačinke, kao crepes
• Ärtsoppa - juha od graška
• Kroppkakor - kuglice od krumpira punjene svinjetinom
• Blodpudding - crni puding
• Falukorv - kobasice porijeklom iz Faluna
• Janssons frestelse - jelo od krumpira, češnjaka, inćuna i vrhnja
• Knäckebröd - tradicionalan švedski kruh
• Smörgåstårta - sendvič - torta
• Pite od jabuka, borovnica, brusnica
• Palačinke
• Muffine
• Müesli.

Ili pića:

• Mlijeko - Švedska je zemlja broj jedan u konzumaciji mlijeka na cijelom svijetu
• Filmjölk - kiselo mlijeko ili jogurt
• Kava - Švedska je jedan od najvećih konzumenata kave, odmah iza Finske
• Prirodni sokovi
• Glögg - kuhano vino
• Champis i Pommac - bezalkoholne varijante pjenušaca
• Absolut Vodka.

Tradicionalna kuhinja

Tradicionalna švedska kuhinja prepuna je kulinarskih delicija: od morske hrane, peradi, janjetine, govedine, teletine, divljači, do izvrsnih mliječnih proizvoda, gljiva i šumskih plodova: brusnica, borovnica i kupina. Hrana u Švedskoj rezultat je agrikulture, ali i njene prirodne raznolikosti - šuma, planina, jezera i rijeka. Tradicionalne metode pripreme jela su dimljenje, fermentiranje, usoljavanje, sušenje, mariniranje i poširanje.
Bogata švedska tradicionalna kuhinja nekad je ovisila o godišnjim dobima. Ljeto je oduvijek bilo povezano s okusnim užicima i senzualnošću, dok su ostala godišnja doba, zbog oštrih vremenskih uvjeta, ovisila o zimnicama i konzerviranoj hrani. Do prije samo nekoliko desetljeća svježa hrana bila je dostupna samo tijekom sunčanog i toplog dijela godine.
Proljeće i rano ljeto dočekivalo se s velikim veseljem zajedno s grgečima, pijetlovima, umotanim filetima baltičke haringe iz pećnice, svježim zelenim šparogama i prvim jagodama. Draž su imali i prvi krumpiri kuhani u začinima, koji su na stol stizali još vrući, preliveni maslacem. Tijekom ljeta jelo se na terasama, organizirali su se piknici, okupljanja u čast kavi i hrani.

Vansezonska tradicionalna kuhinja

Za vrijeme ljeta i kratkog perioda dozrijevanja skupljali su se plodovi za konzumaciju u ostatku godine, a svoje preživljavanje Šveđani su bazirali na ljetnim urodima. Zelje i krumpiri su se u podrumima čuvali za zimu, raženi kruh se pripremao i sušio kako bi mogao stajati duže, a svježi kruh bio je povlastica najviših slojeva.
Voće dostupno zimi bilo je dragocjenije od ljetnih jabuka ili krušaka, bez obzira kako ove ukusne bile, a od većine voća kuhao se džem i spremao za zimnicu. Iz istog se razloga konzumacija svježeg povrća smatrala rasipanjem.
Ispijanje svježeg mlijeka, kao i jedenje maslaca ili jaja, smatralo se neslućenim zadovoljstvom. Mlijeko je fermentirano ili se obogaćeno bakterijskim kulturama konzumiralo kao jogurt ili drugi mliječni proizvodi.
Puna smočnica bila je na ponos svakoj domaćici, ali i garancija bogate zime.

Moderna kuhinja

Mlada švedska kuhinja stasala je na korijenima tradicionalne, ali se, osim kvalitetom namirnica i odličnim okusom, proslavila i svojom kreativnošću i inovativnošću, te dizajnom i igrom boja za stolom. Koriste se brusnice, korjenaste biljke, haringe, divljač i punomasni sir na sasvim novi način, a čula su inspirirana nepreglednim šumama, jezerima i morskom obalom, ali i svakodnevnim životom.
Što god odaberete na švedskom jelovniku, a sadržava tradicionalne namirnice, gotovo nepogrešivo će vas odvesti u carstvo kulinarskih vrhunaca. Nama ostaje samo da vam poželimo Smaklig måltid ili ''užitak u jelu''!

Fast facts

• Glavni grad Stockholm najčišći je grad na svijetu.
• Djeci najpoznatija Šveđanka je Pipi Duga Čarapa.
• Greta Garbo jedna je od najfatalnijih Šveđanki svih vremena.
• Alfred Nobel Šveđanin je za kojeg su svi čuli.
• Celzijusova temperaturna skala švedskog je “podrijetla”.
• ABBA i diskomanija stigli su iz Švedske.
• Filmašima neprocjenjivi Ingmar Bergman švedski je redatelj.
• Na popisu je i nezaobilazna Absolute Vodka.
• Apsolutno cool auti Volvo ili SAAB.
• IKEA, trebamo li reći bilo što više?

finska kuhinja 2

Finske palačinke

Sastojci

• Za palačinke:
• 150 g Pšeničnog oštrog brašna Podravka
• 2 jaja
• ½ vrećice Praška za pecivo Dolcela
• 2 Vanilin šećera Dolcela
• ½ žličice pimenta
• 250 ml mlijeka
• ulje za pečenje palačinki

• Za nadjev:
• 200 g Džem extra borovnica Podravka 

  Priprema

  1. 1.
     Brašno pomiješajte s praškom za pecivo i pimentom, dodajte mlijeko, žumanjke, vanilin šećer, pa pjenjačom izradite glatku smjesu.
  2. 2.
     Ostavite je stajati desetak minuta, a zatim umiješajte čvrsti snijeg od bjelanjaka.
  3. 3.
     Od pripremljene smjese pecite deblje palačinke promjera 7-8 centimetara.
  

  Posluživanje

  Na svaku palačinku stavite 1-2 žličice džema od borovnice i poslužite tople.
  

  Savjet

  Palačinke pecite na laganoj vatri.
  

  Gljive s kiselim vrhnjem

  Sastojci

  4 osobe

  

  • 500 g gljiva (šampinjoni, bukovače, vrganji)
  • 100 g luka
  • 40 g maslaca
  • 15 g krušnih mrvica
  • 250 ml kiselog vrhnja
  • 1 žlica nasjeckanog peršina
  • Crni papar mljeveni Podravka
  • 1 žlica Vegete   
  • Priprema
    1. 1.
       Gljive operite i izrežite na četvrtine.
    2. 2.
       Na maslacu kratko popecite nasjeckani luk, dodajte gljive, Vegetu i papar, pa zajedno pirjajte na laganoj vatri dok tekućina ne ispari.
    3. 3.
       Dodajte mrvice, pa pirjajte još oko 5 minuta.
    4. 4.
       Na kraju umiješajte kiselo vrhnje i pospite peršinom.

    Posluživanje

    Poslužite s kuhanom rižom.
    

    Kuglice od mesa

    Sastojci

    4 osobe
    
    • 500 g mljevenog mesa
    • 40 g krušnih mrvica
    • 100 ml vrhnja za kuhanje
    • 1 žlica ulja
    • 50 ml vode
    • 100 g luka
    • 1 jaje
    • 1 žlica Vegete
    • ½ žličice pimenta
    • prstohvat bijelog papra
    • ulje za pečenje

      Priprema

      1. 1.
         Krušne mrvice pomiješajte s vodom i vrhnjem, pa ostavite stajati oko 10 minuta.
      2. 2.
         Na ulju popecite nasjeckani luk, malo ohladite, pa zajedno s pimentom, bijelim paprom, Vegetom, jajem i krušnim mrvicama dodajte mesu i dobro izmiješajte.
      3. 3.
         Od smjese oblikujte kuglice i pecite na zagrijanom ulju sa svake strane oko 5 minuta.

      Posluživanje

      Pečene mesne kuglice poslužite s kuhanim krumpirom i salatom od ribane mrkve.
      

      Savjet

      Mesne kuglice oblikujte vlažnim rukama.
      
      
       

      Tučena kašica od malina

      Sastojci

      • Košarica malina ili drugog bobičastog voća
      • oko 500 ml vode
      • 60 g griza
      • vanilin šećer

        Priprema

        
        1. 1.
           Stavite maline u vodu. Pustite da zavrije, a onda smanjite vatru i ostavite da lagano kuha desetak minuta, dok se voće ne pretvori u kašicu.
           
        2. 2.
           Procijedite dobivenu kašicu. Tekućinu vratite u lonac gdje se kuhala, a od ostatka kašice napravite smoothie ili shake. :)
           
        3. 3.
           Dodajte u lonac oko 100 mL vode (ili više ako vidite da je pregusto). Kada tekućina zavrije umiješajte polako vanilin šećer i griz, stalno miješajući. Kuhajte kašicu desetak minuta.
           
        4. 4.
           Kašicu ohladite, a zatim istucite mikserom,
           da dobije pahuljastu teksturu.
           

finska kuhinja 1

Laponska kuhinja snažno je utjecala na finsku, iako je čak i južni Finci smatraju prilično egzotičnom.

Geografski položaj

U brigu o zdravoj prehrani uključene su čak i finske vlasti, koje već godinama naglašavaju važnost prehrane za opću dobrobit društva.
Finska se nalazi u sjevernoj Europi, između Botničkog i Finskog zaljeva, a zauzima površinu od 337 032 km^².
Glavni grad je Helsinki, a ostali veći gradovi su Turku, Tampere, Lahti i Oulu. Klima je kontinentalna.
Finska se, sa svojim brojnim jezerskim sistemima (Saimaa, Päijänne, Näsi, Oulu), naziva i "zemljom tisuću jezera".
Povijesni utjecaj
1155. - u Finsku su iz Švedske stigli prvi misionari, a Finska je postala dijelom švedskog kraljevstva
1809. - Švedska je Finsku predala Rusiji, a car ju je proglasio autonomnim velikim vojvodstvom
06.12.1917. - Finska proglašava nezavisnost
1919. - Finska postaje republikom na čijem je čelu predsjednik
1939. - 1940. - Sovjetski Savez napao je Finsku
1941. - 1944. - borba između Finske i Sovjetskog Saveza završava ustupanjem dijela teritorija Sovjetskom Savezu, ali Finska zadržava nezavisnost i suverenitet
1955. - Finska se pridružuje Ujedinjenim narodima
1995. - postaje članicom Europske unije
Karakteristike kuhinje
Finska se, sa svojim brojnim jezerskim sistemima, naziva i "zemljom tisuću jezera".
Finska kuhinja ujedinjuje tradicionalnu seosku prehranu i specijalitete visokih slojeva društva sa standardima moderne kuhinje. Začini koji se u toj kuhinji upotrebljavaju uvoze se i s istoka i s juga. Za finsku je kuhinju specifična i prilagodba godišnjim dobima - svaki mjesec u godini ima i svoje specijalitete.
Finska gastronomija vrhunac doživljava ljeti, kada počinje sezona rakova. Finci znaju uživati u delicijama, ali u jelu su umjereni i paze da hrana bude lagana i zdrava. Tako se na jelovnicima i dalje nalaze tradicionalni specijaliteti poput kobasica, ali ponešto izmijenjenog sastava: masnoće životinjskog podrijetla zamijenjene su biljnima, a dodani su i sastojci poput brašna od borove kore, koje posjeduje ljekovita svojstva.
Finci obožavaju funkcionalnu i zdravu prehranu i koriste dosta žitarica (raž, ječam, zob), među kojima je najzastupljenija raž, za koju je znanstveno dokazano da povoljno utječe na zdravlje.
U brigu o zdravoj prehrani uključene su čak i finske vlasti, koje već godinama naglašavaju važnost prehrane za opću dobrobit društva. Prije nekoliko godina, u jednoj je regiji dovršen projekt u kojem su bili razmatrani uzroci visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti. Nakon objavljivanja rezultata došlo je do velike promjene u potrošnji soli i masnoća životinjskog podrijetla, a zanimljivo je da je u tome sudjelovala i prehrambena industrija, koja je kao posljedicu smanjila količine soli i masnoća u gotovim proizvodima poput kruha i mesnih prerađevina. S promjenom prehrambenih navika znatno se smanjio postotak oboljelih od srčanih bolesti.
Od riba su najpopularnije haringe (sleđevi), koje se jedu i ukiseljene, poslužene s umakom od kiselog vrhnja.
Finska je do 1809. bila dijelom Švedske, pa je razumljiva i velika povezanost i sličnosti u kulturi i gastronomiji. Sličnost njihovih kuhinja prepoznaje se i u popularnosti mesnih kuglica te juhe od žutog graška (hemekeitto), koja se obično jede četvrtkom, sa svinjetinom i senfom te s palačinkama za desert.
Članovi se finskih obitelji preko dana bave raznim hobijima, pa je glavni zajednički obrok postao doručak. To više nije samo šalica kave popijena na brzinu, već pravi, potpuni obrok: zobena kaša, müesli, mekinje, žitne pahuljice, jogurt i mlijeko. Kruh i tost napravljeni su od cjelovitog brašna, a umjesto maslaca jede se laganiji margarin. Kod mnogih je obitelji omiljena crna kava s mlijekom budući da Finska spada u sam svjetski vrh po potrošnji kave. Dnevna doza vitamina C crpi se iz prirodnih sokova, svježeg voća, povrća i bobica.
Osim vode, mnogi piju i dosta mlijeka ili mlaćenice uz obrok, popije se i čaša domaćeg piva (Sahti), a ne pretjerano brojni ljubitelji vina uživaju u čaši–dvije nakon radnog dana.
Koskenkorva ili Kossu naziv je za finsku votku, koja se pije hladna, obično pomiješana s Coca-Colom (Kossukola) ili s mineralnom vodom Vichy (Kossuvissy). Popularna je i medovina Sima, jedan od zaštitnih znakova Vappu festivala. Slatki se napitak začinjava limunom, a nakon sekundarne fermentacije i grožđicama, koje služe kao pokazatelj zrelosti – kada isplivaju na površinu, piće je spremno za konzumaciju.
Lokalni specijaliteti
Supermarketi i brojne vanjske i unutarnje tržnice pružaju najzorniju sliku današnje finske kuhinje, a ta su mjesta ujedno i svojevrsne lokalne atrakcije, koje se rado pokazuju turistima i posjetiteljima. Domaćini će vas stoga rado pozvati da okusite dimljeni sleđ ravno iz ribareva broda u helsinškoj luci ili na ranojutarnju kavicu s uštipkom, ili da probate prženu mesnu pitu Lihapiirakka (s nadjevom od mljevenog mesa i riže) sa štanda na tržnici, koja se jede u cijeloj zemlji. Tanka korica od raži punjena je rižom i oblikovana kao "mokasinka", a jede se premazana maslacem. Karjalanpiirakka je pita s punjenjem od riže ili pire krumpira.
U gradu Tampere preporučit će vam krvavicu (Mustamakkara) s džemom od lingon bobica, a na tržnici u Turkuu nastojte ne propustiti kobasice s grožđicama ili lukom. Zanimljivo je i da se Mustamakkara naručuje izražavanjem iznosa novca koji ste za nju spremni dati, a ne količine ili broja kobasica!
Riblje pite u Finsku su došle iz Rusije. Kalakukko je tradicionalno jelo u obliku ribe pečene u kruhu, poznati specijalitet provincije Savo. Na tržnici u Kuopiju nalaze se pokretni štandovi koji prodaju te oble pite u obliku raženog hljeba, punjene sočnim nadjevom od ribe i masne svinjetine začinjene vlascem i morskom solju. Jesenski specijalitet na tržnici u Poriju je grillani piškor, dok Pieksämäki i Oulu imaju vlastite verzije pogače rieska.
Laponska kuhinja snažno je utjecala na finsku, iako je čak i južni Finci smatraju prilično egzotičnom. Ipak, uz gulaš od soba poslužit će vam pire krumpir, koji je omiljen u svim dijelovima Finske.
Losos, sob ili riba lještarka za glavno jelo, te desert od zlatnih kupina čine tipičan svečani laponski menu.
Travel tips

• Mobiteli - iako gotovo 75% stanovništva posjeduje mobitel, obzirnost prema drugima je obavezna: čim uđete u javnu ustanovu, prebacite ga na vibru, a pri upotrebi budite što diskretniji.Koncerti - Finska je poznata po izuzetno brojnim koncertima, stoga se prije odlaska raspitajte ne gostuje li možda vaša omiljena grupa upravo u vrijeme vašeg boravka.
• Muikku! - to je finski izraz za engleski "cheese" (iako doslovno znači "riba"), pa bez srama uzviknite muikku! kada nekog fotografirate.
• Kiosci - svakako probajte izvrsne vruće prigriske s kioska na ulici (dobrodošla promjena od bezlične fast food, iako ima i toga).
• Kina - ne vodite djecu na krimić; filmovi s nasiljem nisu im dopušteni (Bravo!).
• Cvijeće - svakako ga ponesite domaćici kada vas pozovu k sebi doma.
• Vino - nalazite li se na svečanoj zabavi na kojoj ste glavni gost, vino poslužite nakon govora domaćina i vaše zahvale.
• Točnost - maksimalno se potrudite da na dogovor stignete u točno vrijeme, inače će vas smatrati vrlo nepristojnima.

Autor: Irena Zrinski, novinarka

Završila je studij modnog dizajna u Zagrebu, talijansku modnu školu Callegari, te kolegij filmske i kazališne kostimografije u Londonu. Piše za ženske magazine, časopise o unutarnjem uređenju i Coolinariku!