Osim što smo čuli za Leonidas čokoladu, kao prosječni Europljani ne možemo se iskazati velikim znanjem o belgijskoj kuhinji.
- Geografski položaj
Imena poput Leonidas, Godiva, Neuhaus i Wittamer poznata su svakom štovatelju čokolade.
Stiješnjena između Francuske i Nizozemske, Belgija se proteže uz Sjeverno more.
Vrlo je gusto naseljena (10 400 000 stanovnika), a dvije glavne kulture su flamanska na sjeveru i valonska na jugu.
Ipak nije tako.
Endivija je "otkrivena“ slučajno kada se belgijski zemljoradnik, pri povratku iz rata, iznenadio bijelim listovima izniklima iz cikorije. Možda niste znali, no Belgijanci spadaju u prave foodiese: o hrani vole pričati, kupovati je, pripremati i konzumirati. Razlog tako malom broju kuharica s belgijskom kuhinjom možda leži u tome što se recepti i danas prenose usmeno, s koljena na koljeno.
Današnja kuhinja velikim se dijelom bazira na srednjovjekovnoj, što je vrlo primjetno u uporabi začina (cimeta, đumbira, papra, šafrana, lovora, muškatnog oraščića), badema, suhog voća, muštarde i octa. Koristi se i svježe začinsko bilje: slatkasta krbuljica, gorkasti estragon, timijan, kadulja, peršin i vlasac. Okusi koji prevladavaju su slatko-kiseli i slatko-slani.
Namirnica broj jedan je krumpir: pečeni krumpirići jedno su od glavnih nacionalnih jela. Vrlo su omiljene i školjke, a jedu se i velike količine mesa: svinjetine, govedine, teletine, piletine i divljači, no ne nauštrb svježeg povrća, kojeg u Belgiji ima u izobilju. Pri kuhanju se dosta koriste maslac i vrhnje, a u kombinaciji s gore navedenim, rezultati su prilično kalorični.
Poznate su ardenske kobasice (mješavina dimljene teletine i svinjetine) te šunka.
Belgijanci bi dušu dali za slatko, njihova je čokolada među najkvalitetnijima u svijetu. Imena poput Leonidas, Godiva, Neuhaus i Wittamer poznata su svakom štovatelju čokolade.
Od vina je omiljenije pivo, koje se ponegdje proizvodi i po recepturama starima i nekoliko stoljeća. Nećete pogriješiti probate li popularan Lambic ili Trappist, a isplati se eksperimentirati i s voćnim pivom Kriek.
Topla salata liégeoise priprema se od mahuna i komadića slanine, a od zelenih tu je svjetski poznata endivija. U svojoj domovini poslužuje se sirova ili pirjana, s vrhnjem ili zapečena. Zanimljivo je da je "otkrivena“ slučajno 1830. godine, kada se belgijski zemljoradnik, pri povratku iz rata, iznenadio bijelim listovima izniklima iz cikorije, koju je uzgajao kao zamjenu za kavu.
Vrlo je gusto naseljena (10 400 000 stanovnika), a dvije glavne kulture su flamanska na sjeveru i valonska na jugu.
Povijesni utjecaj
Rimljani, Vikinzi, Francuzi, Nijemci, Španjolci i Nizozemci – područje današnje Belgije osjetilo je dodir kultura svih ovih naroda. Do srednjega vijeka stapali su se njihovi utjecaji i na kuhinju, a od te je mješavine stvorena belgijska kuhinja.Karakteristike kuhinje
Tko bi ovako, u trenu, mogao nabrojati karakteristike belgijske kuhinje? Zaista, osim što smo čuli za Leonidas čokoladu, kao prosječni Europljani ne možemo se iskazali velikim znanjem o belgijskoj kuhinji. Može li se iz toga zaključiti da se radi o kuhinji koja nije vrijedna spomena i koja se ničim ne ističe od ostalih?Ipak nije tako.
Endivija je "otkrivena“ slučajno kada se belgijski zemljoradnik, pri povratku iz rata, iznenadio bijelim listovima izniklima iz cikorije. Možda niste znali, no Belgijanci spadaju u prave foodiese: o hrani vole pričati, kupovati je, pripremati i konzumirati. Razlog tako malom broju kuharica s belgijskom kuhinjom možda leži u tome što se recepti i danas prenose usmeno, s koljena na koljeno.
Današnja kuhinja velikim se dijelom bazira na srednjovjekovnoj, što je vrlo primjetno u uporabi začina (cimeta, đumbira, papra, šafrana, lovora, muškatnog oraščića), badema, suhog voća, muštarde i octa. Koristi se i svježe začinsko bilje: slatkasta krbuljica, gorkasti estragon, timijan, kadulja, peršin i vlasac. Okusi koji prevladavaju su slatko-kiseli i slatko-slani.
Namirnica broj jedan je krumpir: pečeni krumpirići jedno su od glavnih nacionalnih jela. Vrlo su omiljene i školjke, a jedu se i velike količine mesa: svinjetine, govedine, teletine, piletine i divljači, no ne nauštrb svježeg povrća, kojeg u Belgiji ima u izobilju. Pri kuhanju se dosta koriste maslac i vrhnje, a u kombinaciji s gore navedenim, rezultati su prilično kalorični.
Poznate su ardenske kobasice (mješavina dimljene teletine i svinjetine) te šunka.
Belgijanci bi dušu dali za slatko, njihova je čokolada među najkvalitetnijima u svijetu. Imena poput Leonidas, Godiva, Neuhaus i Wittamer poznata su svakom štovatelju čokolade.
Od vina je omiljenije pivo, koje se ponegdje proizvodi i po recepturama starima i nekoliko stoljeća. Nećete pogriješiti probate li popularan Lambic ili Trappist, a isplati se eksperimentirati i s voćnim pivom Kriek.
Topla salata liégeoise priprema se od mahuna i komadića slanine, a od zelenih tu je svjetski poznata endivija. U svojoj domovini poslužuje se sirova ili pirjana, s vrhnjem ili zapečena. Zanimljivo je da je "otkrivena“ slučajno 1830. godine, kada se belgijski zemljoradnik, pri povratku iz rata, iznenadio bijelim listovima izniklima iz cikorije, koju je uzgajao kao zamjenu za kavu.
Fast Facts
Dagnje sa pivom (predjelo),
Specijalitet belgijske kuhinje
Sastojci:
1kg dagnja
3 dl pive
2 režnja češnjaka
2 velike žlice rajčice iz konzerve
maslinovog ulja
svežić peršina
sol, papar
mrvice kruha
Opis:
Na lagano zagrijanu ulju popržite dagnje, dodajte češnjak, peršin i rajčice iz konzerve. Sve zajedno pirjajte i podlijevajte pivom. Uz lagano prokuhavanje, na kraju trebate sve začiniti i zgusnuti krušnim mrvicama. Dagnje su gotove kada se otvore.
Servirajte ih tople.
Nema komentara:
Objavi komentar
ZABRANJENO VREDJANJE